Ugodna klima u prostorijama osnova je za dobar osjećaj u stanu. Vlažnost prostorija ima najveći utjecaj na kvalitetu klime u prostoriji. Relativna vlažnost između 40% i 60% općenito se smatra ugodnom i zdravom klimom u prostoriji. Relativna vlažnost najčešće je funkcija sljedećih faktora:

  • Svakodnevne aktivnosti u stanu
  • Korištenje sanitarnih uređaja
  • Disanje ljudi, životinja i biljaka
  • Temperature
  • Vremenskih prilika
OPĆENITO O POJAVI PLIJESNI
ŠTO JE POTREBNO GLJIVICAMA I PLIJESNI ZA RAZVOJ?
  • Određena količina vlage
  • Određena temperatura okoline
  • Kontakt s kisikom
  • Određeno plodno tlo

Odgovarajuća klima u stanu može učinkovito spriječiti rast plijesni na hladnijim mjestima vanjskih zidova ili u vlažnim prostorijama. Za izbjegavanje rasta plijesni stoga je neophodno održavati vlažnost na dobroj razini za stanare i građevinu (oko 50% relativne vlage), usvajajući postupke prozračivanja koji odgovaraju određenim uvjetima.Vlažnost može biti regulirana i održana na ugodnoj razini, ispravnim prozračivanjem. Zbog modernih standarda gradnje i rastućih zahtjeva za energetskom učinkovitošću u novim građevinama, sve više i više važnosti pridaje se temi prozračivanja stambenog prostora.

Posebno u novim zgradama, s visokim stupnjem toplinske izolacije, prozračivanje stambenog prostora je od presudne važnosti. Putem ispravnog prozračivanja osiguravate ugodnu atmosferu i klimu u sobi, istovremeno sprječavajući oštećenja zgrade.

Ispravno prozračivanje važno je zbog sljedećih razloga:

  • Regulacija vlažnosti u sobi koja sprječava nastanak plijesni.
  • Zamjena izdahnutog zraka
  • Uklanjanje neugodnih mirisa i zagađenja
  • Zdrava klima za vaš dom
  • Ispravna zaštita protiv vlage za građevinu
  • Smanjen gubitak topline, a time i troškovi grijanja
PROZRAČIVANJE

Hladni vanjski zrak koji tijekom prozračivanja dospije u unutarnje prostorije, onda kasnije tijekom zagrijavanja na sebe veže vlagu koja onda skupa s istim toplim zrakom napušta prostoriju. Hladni vanjski zrak nakon ulaska u toplu prostoriju u stanju je sasvim dobro isušiti prostor – čak i tijekom kišovitog vremena. Što je zrak hladniji utoliko više može na sebe vezati vodene pare. Stoga je provjetravanjem hladnim zrakom tijekom zime moguće ukloniti više vlage iz prostorije nego tijekom ljeta. Prozorska ventilacija najjednostavniji je i najbrži put za zamjenu zraka u sobi, regulaciju vlage i smanjenje rizika nastanka plijesni. Za to postoje tri načina:

KLASIČNO PROZRAČIVANJE

Krila prozora širom se otvaraju u kratkotrajnom periodu (4-10 minuta). Ovo omogućava brzu izmjenu zraka, a gubitak energije je smanjen na minimum.

KRIŽNO PROZRAČIVANJE

Križno prozračivanje predstavlja najučinkovitiji način prozračivanja prostorije. Prozori i vrata otvaraju se istovremeno, kako bi nastao propuh, što vodi potpunoj izmjeni zraka u 2 – 4 minute.

OTKLOPNO OTVARANJE / “KIP” /

Prozračivanje otklopnim otvaranjem prozora ne preporuča se s današnjim standardima toplinske izolacije, osobito u zimi i vlažnim prostorijama. Prozori se otvaraju otklopno kako bi pustili prirodan tok zraka u prostoriju. Ovaj način provjetravanja nije preporučljiv u zimskom periodu, osobito tokom dužeg vremenskog razdoblja, jer se prozor značajno hladi i tako povećava rizik od kondenziranja vode i stvaranja plijesni na njegovim rubovima.

STANDARD PROZRAČIVANJA DIN1946-6

Dotok svježeg zraka u stambene prostorije i zgrade je tema koja sve više dobiva na važnosti, osobito u svjetlu modernih, energetsko-učinkovitih načina gradnje koji se danas koriste. Stoga je nakon dugog perioda revizije objavljena dopunjena verzija standarda prozračivanja DIN 1946-6. Ciljevi standarda prozračivanja usmjereni su na sljedeće ključne točke:

Topao zrak može apsorbirati više vlage od hladnog. Na sobnoj temperaturi od 20° C i relativnoj vlažnosti zraka od 60% jedan kubični metar zraka u prostoriji sadrži 10 g vode. Ako se sobna temperatura smanji na 8° C zrak u sobi može apsorbirati samo polovinu vlage. To znači da 50% vlage bježi iz zraka i pojavljuje se kao kondenzirana voda, najčešće na hladnijim vanjskim zidovima. Stoga se rizik od rasta plijesni povećava na ovim točkama.

Kada relativna vlažnost zraka dosegne graničnu vrijednost od 100%, višak vlage počinje se kondenzirati i stvara kondenziranu vodu. Temperatura na kojoj se pojavljuje kondenzacija naziva se točka orošavanja. S obzirom da je relativna vlažnost zraka funkcija temperature zraka, točka orošavanja varira u pojedinim situacijama. Na primjer, točka orošavanja na sobnoj temperaturi od 20 °C, s relativnom vlažnošću zraka od 50 %, je 9.3 °C.

Danas znamo da se plijesan može početi stvarati već pri vlažnosti od 80 %. To znači, da u navedenom primjeru, plijesan može nastati na površinama čija je temperature 12,6° C ili niža, na zidovima, a osobito u kutevima i nišama.

MJERENJE VLAGE U PROSTORU

Na tržištu se mogu relativno jeftino  kupiti mjerači vlage za mjerenje relativne vlage zraka ili kombinirani Termo-Higrometri (mjerenje temperature i vlage u jednom uređaju) pomoću kojih se može očitati postotak relativne vlage i temperature u prostoru, te temeljem očitane vrijednosti možemo odrediti kada je zasičenje vlage veliko te je potrebno provjetriti prostoriju u kojoj boravimo

TOČKA ROSIŠTA

Točka rosišta je stanje vlažnosti i temperature kada vodena para iz plinovitog prelazi u tekuće stanje . Ako znamo temperaturu i vlažnost prostora te temperaturu površine (zida ili stakla) možemo lako odrediti stupanj rizika nastanka kondenzacije a tim estaranje uvijra za nastanak plijesni.

 

Prikaz dijagrama kojim se utvrđuje točka rosišta –

možemo odrediti kada je zasičenje vlage veliko te je potrebno provjetriti prostoriju u kojoj boravimo

PLIJESAN NAKON UGRADNJE PVC STOLARIJE

“Odakle odjednom plijesan u našem stanu ?” često je pitanje onih koji su se odlučili za PVC ili aluminijske prozore i vrata. Prije svega, znamo da se kondenzacija vodene pare dešava zimi, dakle kada je veća razlika vanjske i unutrašnje temperature. Kada će točno doći do kondenzacije, možete saznati pomoću kalkulatora točke rosišta.
Nadalje, zimi više boravimo u kući, više se kuha, rublje sušimo u zatvorenom prostoru tako da je i unos vlage u zrak povećan dok istovremeno prozore i vrata držimo zatvorenima, radi čuvanja topline prostora, time smo dobili sve uvjete za stvaranje kondenzacije: TOPAO I VLAŽAN UNUTRAŠNJI ZRAK TE HLADNE POVRŠINE STAKALA I ZIDOVA. Ali pitanje se ponavlja: zašto toga nije bilo prije PVC-a? Za razliku od starije, trošne drvene stolarije PVC ili aluminijska a čak i nova drvena stolarija odlično brtvi i ne dozvoljava minimalnu izmjenu vanjskog i unutrašnjeg zraka koja ipak smanjuje koncentraciju vlage u zatvorenom prostoru. Novi prozori i vrata NE STVARAJU VLAGU samo rade ono za što su napravljeni – odlično brtve! Stoga je potrebno poboljšati provjetravanje – odzračivanje prije svega kuhinje i kupaonice ili nabaviti odvlaživač zraka.

ODVLAŽIVAČI

Odvlaživanje zraka najjednostavniji je ( i najjeftiniji ) zdrav način spriječavanja poslijedica visoke vlažnosti prostora i zidova. Pojava kondenzacije i plijesni na zidovima može biti uzrokovana hladnim zidovima ali ako zraku u sobi uzmemo vlagu – nema se što kondenzirati pa nema niti problema kondenzacije i plijesni. Kondenzacija vodene pare na staklima i zidovima uglavnom nastaje iznad 65% relativne vlažnosti zraka zimi a odvlaživač s lakoćom održava za ljude idealnih 50-55% i niže.

 

Na tržištu postoji nekoliko vrsta odvlaživača

KEMIJSKI

Ultra-upijajući kristali soli u tableti Ceresit PowerTAB trenutno vežu prekomjernu vlagu iz zraka, sve dok se ne postigne idealna relativna vlažnost (45-65%).Ultra-upijajući kristali soli iz tablete Ceresit PowerTAB pretvaraju suvišnu vlagu iz zraka u slanu otopinu koja se skuplja u spremniku na dnu uređaja.Kada se spremnik napuni – otopina se jednostavno izlije.

MEHANIČKI-KONDENZACIJSKI ODVLAŽIVAČI

kondenzacijski odvlaživači zraka su najčešći tip električnog uređaja za odvlaživanje zraka. Ventilator uvlači zrak i vodi ga preko rashladnika gdje se voda kondenzira i slijeva  u odvod. Dalje zrak putuje preko toplog elementa, grije se, te suh i zagrijan izlazi u prostor.