U sklopu manifestacije 7. ZAGREBAČKI ENERGETSKI TJEDAN 12.svibnja 2016. održan je u dvorani Hrvatske gospodarske komore seminar “Raspodjela troškova toplinske energije u zgradama priključenim na centralni toplinski sustav”
Predavači su bili
- dr sc Igor Balen, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu na temu Raspodjela troškova toplinske energije u zgradama s
centralnom izvorom topline ( prezentaciju pogledajte ovdje ) - Boris Makšijan, Ministarstvo gospodarstva
- mr. sc. oec. Dalibor Pudić, Hrvatska energetska regulatorna agencija na temu Pokazatelji dosadašnje primjene razdjelnika topline u centralnim toplinskim sustavima ( prezentaciju pogledajte ovdje )
- Robert Krklec dipl.ing, Hrvatska elektroprivreda d.d. na temu Raspodjela troškova toplinske energije u zgradama ( prezentaciju pogledajte ovdje )
[accordions title=”” disabled=”false” active=”false” autoheight=”false” collapsible=”true”]
[accordion title=”Direktiva o energetskoj učinkovitosti (2012/27/EU)”]
Direktiva o energetskoj učinkovitosti (2012/27/EU) stupila je na snagu u prosincu 2012. Njome se države članice obvezuju na postavljanje okvirnih nacionalnih ciljeva u pogledu energetske učinkovitosti za 2020. temeljenih na potrošnji bilo primarne bilo konačne energije. Direktivom se također utvrđuju pravno obvezujuća pravila za krajnje korisnike i dobavljače energije. Države članice mogu te minimalne zahtjeve postrožiti radi što veće uštede energije. Direktiva uključuje, među ostalima, sljedeće zahtjeve:
- godišnje renoviranje barem 3 % ukupne površine zgrada u posjedu središnjih vlasti počevši od 2014. te kupnju zgrada, usluga i proizvoda s visokom razinom energetske učinkovitosti, pri čemu će javni sektor biti predvodnik;
- pokretanje dugoročnih nacionalnih strategija za promicanje ulaganja u renoviranje stambenih i poslovnih zgrada te sastavljanje nacionalnih programa kojima se utvrđuju obveze u pogledu energetske učinkovitosti ili odgovarajuće mjere za osiguranje godišnje uštede energije za krajnje korisnike od 1,5 %;
- procjenu mogućnosti primjene kogeneracije visoke razine učinkovitosti te učinkovitog područnog grijanja i hlađenja u svim državama članicama do 2015.;
- obvezno redovito provođenje energetskih provjera za velika poduzeća, najmanje svake četiri godine, uz izuzetak poduzeća s certificiranim energetskim i ekološki prihvatljivim sustavima;
- uvođenje pametnih mreža i ugradnju pametnih brojila te pružanje točnih informacija o energetskim troškovima kako bi se poboljšao položaj potrošača i potakla učinkovitija potrošnja energije.
Komisija će do 30. lipnja 2014. ocijeniti može li EU ostvariti svoj cilj za uštedu primarne energije do 2020. te će, ako bude potrebno, predložiti obvezujuće nacionalne ciljeve u pogledu energetske učinkovitosti. Države članice morat će svake godine izvještavati o napretku ostvarenom u postizanju tih ciljeva. Komisija je u studenome 2013. objavila komunikaciju i sedam smjernica u pogledu provedbe raznih točaka Direktive o energetskoj učinkovitosti.
U tijeku je javna rasprava o napretku u ostvarivanju cilja energetske učinkovitosti za 2020. i okvira za politiku energetske učinkovitosti za 2030., a primjedbe se mogu podnijeti do 28. travnja 2014.
[/accordion]
[accordion title=”Energetska učinkovitost zgrada”]
Direktivom 2002/91/EZ o energetskoj učinkovitosti zgrada (naročito izolaciji, klimatizacijskom sustavu i korištenju obnovljivim izvorima energije) utvrđeni su način izračuna energetske učinkovitosti zgrada, minimalni zahtjevi za nove i postojeće velike zgrade te izrada energetskih certifikata. Direktiva je stavljena izvan snage 1. veljače 2012. preinačenom Direktivom 2010/31/EU, koja je stupila na snagu u srpnju 2010. Glavni cilj preinačene direktive bio je pojednostavniti neke odredbe prethodne direktive i postrožiti zahtjeve u pogledu energetske učinkovitosti s obzirom na:
- zajednički opći okvir za metodologiju izračunavanja integrirane energetske učinkovitosti zgrada i građevinskih cjelina;
- primjenu minimalnih zahtjeva na energetsku učinkovitost novih zgrada i novih građevinskih cjelina uvođenjem, na primjer, odredbe da do 31. prosinca 2020. sve nove zgrade moraju biti imati gotovo nultu potrošnju energije;
- primjenu minimalnih zahtjeva na energetsku učinkovitost, naročito postojećih zgrada, dijelova zgrada na kojima se obavljaju radovi renoviranja u većim razmjerima i tehničkih sustava u zgradama prilikom svake ugradnje, zamjene ili nadogradnje;
- energetski certifikat zgrade ili građevinske cjeline, redovitu provjeru sustava za grijanje i klimatizaciju u zgradi te sustave neovisnih kontrola energetskih certifikata i izvješća o inspekcijskom pregledu.
Preinačenom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi, ali svaka država članica može zagovarati ili uvesti dodatne mjere. Kao mjere praćenja na temelju preinačene Direktive, Komisija je u travnju 2013. objavila izvješće o ocjeni učinkovitosti trenutačne financijske potpore u ostvarivanju energetske učinkovitosti u zgradama (COM(2013)0225). Tim se izvješćem također nastoji pomoći državama članicama u provedbi zahtjeva utvrđenog Direktivom o energetskoj učinkovitosti u vezi s uvođenjem dugoročne strategije za pokretanje ulaganja u renoviranje nacionalnog stambenog fonda do travnja 2014. U veljači 2014. objavljeno je drugo izvješće kojim se osiguravaju tehničke smjernice za financiranje energetske obnove zgrada u okviru financiranja kohezijske politike.
[/accordion]
[accordion title=”Energetska učinkovitost proizvoda”]
S obzirom na energetsku učinkovitost proizvoda, na razini Europske unije uvedeno je nekoliko mjera, među ostalim i mjere za:
- navođenje podataka, označivanjem ili u okviru uobičajenih informacija o proizvodu, o potrošnji energije i korištenju ostalim resursima za sve proizvode povezane s energijom koji imaju velik izravan ili posredan utjecaj na potrošnju energije, što je uređeno Okvirnom direktivom 2010/30/EU. Izvješće o učinkovitosti te Direktive Komisija će objaviti do kraja 2014. Posebnim direktivama i uredbama utvrđuju se zahtjevi za razne kućanske uređaje. Označivanje uredske opreme i označivanje guma propisuju se različitim uredbama;
- zahtjeve ekološkog dizajna za proizvode za čiji je rad potrebna energija uređene Okvirnom direktivom 2009/125/EZ kojom se preinačuje Direktiva 2005/32/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2008/28/EZ. Provedbenim pravilima obuhvaća se širok raspon proizvoda, uključujući grijače, usisivače, računala, klimatizacijske uređaje, perilice posuđa, svjetlosne uređaje, hladnjake i zamrzivače, televizore i električne motore.
[/accordion]
[accordion title=”Energetske usluge”]Direktivom o energetskim uslugama 2006/32/EZ (kojom se stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 93/76/EEZ) države članice se potaknulo da poboljšaju energetsku učinkovitost u krajnjoj potrošnji te da iskoriste moguću isplativu uštedu energije na ekonomski učinkovit način. Ona je stavljena izvan snage stupanjem na snagu novije Direktive o energetskoj učinkovitosti (uz izuzetak stavaka 1. do 4. članka 4. te priloga I., III. i IV., koji će biti stavljeni izvan snage tek 1. siječnja 2017.) jer su se neke njihove odredbe preklapale. Odredbe koje su ostale na snazi tiču se postizanja okvirnih ciljeva uštede energije od 9 % u konačnoj potrošnji u svakoj državi članici do 2017. Direktivom o energetskoj učinkovitosti dodatno se pojednostavnjuju zahtjevi za mjerenje uštede energije utvrđeni u Direktivi o energetskim uslugama, te se njome doprinosi pojednostavljenju odredaba postojećeg zakonskog okvira.[/accordion]
[/accordions]
