Ukoliko suvlasnik koji duguje ne reagira na opomenu koja mu je dostavljena na uplatnici, šaljemo opomenu pred ovrhu ( na kojoj su navedena sva dospjela  dugovanja ) sa mogućnošću plaćanja uz rok plaćanja  osam dana .

 

Pokretanje ovršnog postupka:
Za pokretanje ovršnog postupka Upravitelj mora imati sve podatke koji omogućuju efikasan postupak i mogućnost naplate dugovanja od dužnika pljenidbom plaće ili , mirovine, pokretne imovine ( npr automobila ) , sredstava na računu ovršenika, ili prodajom nekretnine. Važno je naglasiti kako se neki suvlasnici dužnici iz neznanja upuštaju u sudski postupak, te u konačnici moraju platiti uz glavno dugovanje za pričuvu , zakonske zatezne kamate i sve nastale sudske troškove  KOJI SU NEKADA  VEĆI OD DUGA ZA PRIČUVU.

 

1.  Sredstva zajedničke pričuve u obvezi je plaćati svaki vlasnik posebnog dijela nekretnine ( stana, posl. prostora ili garaže ) , a ne korisnik (podstanar)
2. Odluke koje proizlaze iz međuvlasničkog ugovora obvezuju sve suvlasnike, ako je ugovor sklopila većina suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine.
3. Odredbe međuvlasničkog ugovora imaju učinak i prema suvlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja međuvlasničkog ugovor.

• Neki dužnici namjerno iz nekih svojih razloga ne plaćaju pričuvu, dok je kod nekih dužnika razlog teška materijalna situacija (ostali su bez posla, bolest i sl.) .Takvim dužnicima , ako se jave Upravitelju s opravdanim razlogom neplaćanja, nudimo mogućnost obročne otplate dugovanja.
• Nažalost , kad je ovršni postupak već pokrenut , sve nastale troškove ovršnog postupka snosi u konačnici dužnik.
• Nadamo se kako je ovaj članak ukazao na nužnu povezanost upravitelja i suvlasnika zgrade, te još jednom molimo sve vlasnike da redovito uplaćuju sredstva zajedničke pričuve, a onima koji žele izbjeći svoju obvezu poručujemo – “Pravda je spora, ali dostižna”.

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Aldo Radolović, predsjednik Vijeća, te suci Snježana Bagić, Mario Kos, Davor Krapac, Jasna Omejec i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenulo poduzeće za upravljanje zgradama M.B. – O. d.o.o. iz Z., koje zastupa V. P., odvjetnik iz Z., na sjednici održanoj 30. travnja 2008. godine, donio je

 

O D L U K U

27. Ustavna tužba se usvaja.II. Ukidaju se: presuda Županijskog suda u Zagrebu broj: Gž-5972/06-2 od 27. prosinca 2006. i presuda Općinskog suda u Zagrebu broj: P-7475/05-11 od 13. lipnja 2006. te se predmet vraća Općinskom građanskom sudu u Zagrebu na ponovno odlučivanje.

O b r a z l o ž e n j e

1. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj: Gž-5972/06-2 od 27. prosinca 2006., kojom je odbijena žalba podnositelja i potvrđena presuda Općinskog suda u Zagrebu broj: P-7475/05-11 od 13. lipnja 2006. godine.Navedenom prvostupanjskom presudom ukinut je u cijelosti platni nalog, sadržan u točki I. rješenja, o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Općinskog suda u Zagrebu broj: Ovrv-11433/2000 od 3. kolovoza 2000., pozivom na koje je podnositelj od I. d.d. Z., s naslova dugovane pričuve, zatražio isplatu iznosa od 1.942,92 kn, sa zakonskim zateznim kamatama na pojedinačno specificirane iznose, od dospijeća svakog iznosa do isplate.2. U ustavnoj tužbi podnositelj ponavlja navode istaknute u postupcima koji su prethodili postupku pred ovim Sudom.U bitnome, smatra da su nadležni nižestupanjski sudovi, temeljem utvrđenog činjeničnog stanja, između ostalog, pogrešno zaključili da podnositelj, kao upravitelj stambene zgrade u Z., nema aktivnu legitimaciju u konkretnom sudskom postupku. Smatrajući da su nadležni sudovi pogrešno primijenili mjerodavno materijalno pravo, podnositelj ističe povrede ustavnog prava zajamčenog člankom 14. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske.Ustavna tužba je osnovana.3. Za potrebe ustavnosudskog postupka zatražen je predmet Općinskog suda u Zagrebu broj: P-7475/2005. U spisu predmeta nalazi se Međuvlasnički ugovor (zaključen 14. studenoga 1998.), kojim je u članku 6. propisano da upravljanje zgradom suvlasnici povjeravaju podnositelju, kao tvrtki koja je registrirana za poslove upravljanja stambenim zgradama.

   Prvostupanjski sud odbio je predmetni tužbeni zahtjev podnositelja, između ostalog, uz sljedeće obrazloženje: “Predmet ovog postupka je prinudna naplata zajedničke pričuve za stambenu zgradu u Z., čiji je tuženik suvlasnik i kojom upravlja tužitelj na temelju zaključenog Ugovora o upravljanju stambenom zgradom. Suglasno mjerodavnim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima imenovani upravitelj zgrade samo zastupa suvlasnike te stambene zgrade kao punomoćnik a to znači da u postupku pred sudom zastupa stranke kao njihov punomoćnik. U ovom slučaju, tužitelj se ne može pojavljivati kao stranka u postupku na način da samostalno u svoje ime i za svoj račun pokreće postupak radi naplate dužnih obroka pričuve, te je zbog nedostatka aktivne legitimacije tužitelja odlučeno kao u izreci.”.

   Drugostupanjski sud, odlučujući o žalbi podnositelja, u cijelosti je prihvatio stajalište i pravno tumačenje suda u prvom stupnju. U presudi Županijskog suda u Zagrebu, između ostalog, je navedeno: “Prema ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno postupio kada je primjenom članka 378. stavka 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u svezi s člankom 89. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku utvrdio da tužitelj u konkretnom slučaju ima pravni položaj punomoćnika, a ne stranke u postupku. Za takvo utvrđenje prvostupanjski sud je dao valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a koje tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju.”.

   4. Za odlučivanje o ovlasti podnositelja, kao prinudnog upravitelja navedene stambene zgrade, mjerodavne su sljedeće odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine”, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00. i 73/00.):

   Međuvlasnički ugovor
   Članak 375. stavci 1., 3. i 4.

   (1) Uzajamni odnosi suvlasnika u svezi s upravljanjem i korištenjem nekretnine utvrđuju se ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (međuvlasnički ugovor).
   (3) Odluke koje proizlaze iz međuvlasničkoga ugovora obvezuju sve suvlasnike ako je ugovor sklopila većina suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine.
   (4) Odredbe međuvlasničkoga ugovora imaju učinak i prema suvlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja međuvlasničkoga ugovora.

   Upravitelj
   Članak 378.
   
   (1) Suvlasnici nekretnine su dužni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravitelju u skladu s ugovorom kojega s tim upraviteljem sklapaju.
   (2) Upravitelj može biti fizička ili pravna osoba upisana za obavljanje tih poslova.
   (3) Upravitelj upravlja nekretninom u ime i za račun suvlasnika u granicama ovlasti utvrđenih ugovorom. (…)
   (5) Upravitelj zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima, ako ugovorom iz stavka 1. ovoga članka nije drukčije određeno. (…)

   Upraviteljeve dužnosti i ovlasti
   Članak 379. stavak 1.

   (1) Upravitelj je dužan osobito:
   – brinuti se da se zajednički dijelovi nekretnine održavaju u graditeljskom i funkcionalnom stanju, nužnom za normalno korištenje,
   – obavljati povremeni i godišnji pregled nekretnine i o tome sačiniti zapisnik, (…)
   – raspoređivati i druge troškove nekretnine na suvlasnike, naplaćivati dugovanja (…),
   – obavještavati suvlasnike na prikladan način o obavljenim poslovima,
   – obavljati i druge poslove u skladu s obvezama preuzetim ugovorom iz članka 378. ovoga Zakona
   – položiti svakom suvlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan način na uvid isprave na kojima se temelji, i to najkasnije do 30. lipnja svake godine, (…).

   Na temelju članka 378. stavka 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, upravitelj zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima, osim ako međuvlasničkim ugovorom nije drugačije određeno.

   5. Prema odredbama članka 90. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, zajednička pričuva je zajednička, namjenski vezana imovina svih suvlasnika nekretnine, koja je namijenjena za pokriće troškova održavanja i za poboljšanje nekretnine, kao i za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. Zajedničkom pričuvom upravljaju suvlasnici, odnosno upravitelj zgrade (kojeg suvlasnici imenuju međuvlasničkim ugovorom ili ga imenuje nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave ukoliko suvlasnici u zakonskom roku ne sklope međuvlasnički ugovor), kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg od suvlasnika.

   Na temelju članka 378. stavka 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, upravitelj zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima, osim ako međuvlasničkim ugovorom nije drugačije određeno.

   Ustavni sud utvrđuje da je upravitelj zgrade imenovan ugovorom ili prinudni upravitelj ovlašten ex lege pokretati sudske postupke u ime i za račun suvlasnika zgrade radi naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji tu pričuvu ne plaćaju.

   Navedeno stajalište Ustavni sud već je ranije zauzeo u odluci broj: U-III-3671/2003 od 28. lipnja 2006., koja je objavljena u “Narodnim novinama”, broj 87/06.

   Slijedom istaknutog, podnositelju je navedenim presudama nižestupanjskih sudova povrijeđeno ustavno pravo, zajamčeno člankom 14. stavkom 2. Ustava, jer je u konkretnom slučaju pravni propis pogrešno protumačen i primijenjen. Time je došlo do ustavnopravno neprihvatljivog tumačenja mjerodavnih zakonskih odredbi te je podnositelju povrijeđeno pravo na jednakost pred zakonom.

   6. Na temelju odredaba članaka 73. i 75. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 99/99., 29/02. i 42/02. – pročišćeni tekst), odlučeno je kao u izreci.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Broj: U-III-752/2007
Zagreb, 30. travnja 2008.

PREDSJEDNIK VIJEĆA
dr. sc. Aldo Radolović, v. r.

Što je ovrha – ovršni postupak?

To je postupak u kojem ovrhovoditelj, uz pomoć suda ili javnog bilježnika, prisilno ostvaruje svoju tražbinu.

Tko je ovrhovoditelj?

Ovrhovoditelj je osoba koja podnosi prijedlog za ovrhu (vjerovnik).

Tko je ovršenik?

Ovršenik je osoba protiv koje se podnosi prijedlog za ovrhu (dužnik).

Na temelju kojih isprava ovrhovoditelj može predložiti ovrhu?

Na temelju vjerodostojnih i ovršnih isprava.

Koje isprave su vjerodostojne isprave?

Vjerodostojne isprave su: račun, obračun kamata, mjenica, ček, izvadak iz poslovnih knjiga i ovjerovljena privatna isprava.

Koje isprave su ovršne isprave?

Ovršne isprave su:
1. Ovršna sudska odluka (presuda, rješenje, platni nalog),
2. Ovršna sudska nagodba (nagodba sklopljena u postupku pred sudom),
3. Ovršna odluka arbitražnog suda, Vodič kroz ovršni postupak ,
4. Ovršna odluka donesena u upravnom postupku (rješenje, zaključak i nagodba donijeti od tijela državne uprave ili pravne osobe s javnim ovlastima),
5. Ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava,
6. Nagodba sklopljena pred sudovima časti pri komorama u RH,
7. Zadužnica.

Treba li sudska odluka biti pravomoćna da bi se mogla pokrenuti ovrha?

Ne uvijek. Za ovrhovoditeljeve tražbine u iznosu do 1.000,00 kn protiv fizičkih osoba, odnosno, do iznosa od 5.000,00 kn protiv pravnih osoba i obrtnika, ovrha se može pokrenuti i odmah nakon donošenja prvostupanjske presude.

Predmeti i svrha ovrhe

Što je predmet ovrhe?

Predmet ovrhe su sve ovršenikove stvari i prava na kojima se može provesti ovrha.

Što može biti predmet ovrhe?

Predmetom ovrhe može biti sva ovršenikova imovina: plaća, novac na računima, nekretnine, pokretnine, dionice, udjeli u trgovačkim društvima i sl., osim one imovine koja je zakonom izuzeta od ovrhe.

Koliko predmeta ovrhe može biti obuhvaćeno ovrhom?

Ovrhovoditelj može predložiti jedan ili više predmeta ovrhe odmah ili naknadno, sve dok njegova tražbina ne bude namirena u cijelosti.

Na kojoj ovršenikovoj imovini se ne može provesti ovrha?

Ovrha se ne može provesti na stvarima koji su ovršeniku fizičkoj osobi i osobama koje je on dužan uzdržavati nužne za život. Također se ne može plijeniti ovršenikova plaća do 2/3 njene visine, osim ako je riječ o tražbini s osnove uzdržavanja, kada se ovršenikova plaća može plijeniti do 1/2 njene visine; ne može se provesti na primanjima s osnove zakonskog uzdržavanja, invalidskog osiguranja, socijalne pomoći, dječjeg doplatka, nezaposlenosti i sl.

Može li se ovrha provesti na stvarima koje pripadaju bračnom drugu?

Da, jer su bračni drugovi sukladno zakonu suvlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnina koje se zateknu u njihovoj kući, stanu, poslovnoj prostoriji ili drugoj nekretnini.

Što su sredstva ovrhe?

To su radnje s kojima se ostvaruje ovrhovoditeljeva tražbina.

Kako se provodi ovrha na ovršenikovoj plaći?

Ovrha na plaći provodi se dostavom rješenja o ovrsi ovršenikovom poslodavcu, koji je dužan iznos za koji je određena ovrha, ustegnuti od njegove plaće i isplaćivati ga ovrhovoditelju, sukladno rješenju o ovrsi.

Kako se provodi ovrha na nekretnini?

Ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, njenom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

Kako se provodi ovrha na pokretninama?

Ovrha na pokretninama provodi se njihovom zapljenom, procjenom, oduzimanjem od ovršenika i povjeravanjem na čuvanje ovrhovoditelju, trećoj osobi ili javnom komisionaru, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom. Pokretnine se prodaju na javnoj dražbi ili neposrednom pogodbom, a njihova prodaja se može povjeriti i javnom komisionaru ovlaštenom za prodaju pokretnina.

Koje su pokretnine izuzete od ovrhe?

Ne mogu se plijeniti između ostaloga:
– odjeća, obuća, rublje i drugi predmeti osobne uporabe, posteljne stvari, posuđe, namještaj, štednjak, hladnjak, stroj za pranje rublja i druge stvari koje služe za zadovoljenje potreba domaćinstva ako su nužni ovršeniku i članovima njegova domaćinstva s obzirom na uobičajene uvjete života svoje društvene okoline,
– hrana i ogrjev za potrebe ovršenika i članova njegova domaćinstva za šest mjeseci,
– radna i rasplodna stoka, poljoprivredni strojevi i druga oruđa za rad koji su ovršeniku poljodjelcu nužni za održavanje poljoprivrednog gospodarstva u mjeri u kojoj je to nužno za njegovo uzdržavanje i za uzdržavanje članova njegova obiteljskoga domaćinstva, te sjeme za uporabu na tomu gospodarstvu i hrana za stoku za četiri mjeseca,
– alat, strojevi i drugi predmeti koji su ovršeniku obrtniku ili trgovcu pojedincu nužni za obavljanje njegove upisane djelatnosti, te sirovine i pogonsko gorivo za tri mjeseca rada,
– odličja, medalje, ratne spomenice i druga odličja i priznanja, vjenčani prsten, osobna pisma, rukopisi i drugi osobni spisi ovršenika, obiteljske fotografije, osobne i obiteljske isprave i obiteljski portreti…

Može li se provoditi ovrha na stanu  u kojem ovršenik živi?

Da, kao i na svim ostalim nekretninama u ovršenikovim vlasništvu.

Što je to prokazni popis imovine?

Ako je ovrha radi naplate novčane tražbine bila neuspješna jer se nisu našli predmeti ovrhe na kojima bi se ona mogla provesti, ili zato što su nađeni samo takvi predmeti koji očito nisu dovoljni za namirenje ovrhovoditeljeve tražbine s obzirom na njihovu neznatnu vrijednost, ovršenik mora, na ovrhovoditeljev prijedlog, podnijeti sudu popis svoje imovine – prokazni popis. Taj je popis ovršenik dužan sastaviti i podnijeti sudu u roku koji mu sud odredi, u protivnom mu se može izreći novčana kazna.

Pokretanje ovršnog postupka

Kako se pokreće ovršni postupak?

Ovršni postupak se pokreće podnošenjem prijedloga za ovrhu, sudu ili javnom bilježniku. Na temelju prijedloga za ovrhu, sud ili javni bilježnik donosi rješenje o ovrsi i dostavlja ga strankama.

Što ako ovršenik izbjegava primitak rješenja o ovrsi?

To ovisi o tome tko je ovršenik. Ako je ovršenik pravna osoba ili obrtnik kojemu se dostava ne može izvršiti na adresi označenoj u prijedlogu za ovrhu, sud će po službenoj dužnosti utvrditi adresu ovršenikovog sjedišta upisanu u odgovarajućem registru (sudskom ili obrtničkom) te pokušati dostavu na toj adresi. Ako niti na toj adresi ne bude moguće izvršiti dostavu, rješenje o ovrsi će se istaknuti na sudskoj oglasnoj ploči, a protekom osam dana od dana oglašavanja, dostava se smatra urednom. Za fizičke osobe dostava se mora osobno izvršiti, a ako to nije moguće, sud će ovršeniku postaviti skrbnika koji će ga zastupati u daljnjem postupku.

Kada se prijedlog za ovrhu podnosi sudu?

Prijedlog za ovrhu podnosi se sudu kada ovrhovoditelj raspolaže ovršnom ispravom.

Koji je pravni lijek na raspolaganju strankama protiv rješenja o ovrsi koje je donio sud?

Protiv sudskog rješenja o ovrsi, stranke (ovrhovoditelj i ovršenik) imaju pravo podnijeti žalbu, u zakonskom roku od osam (u nekim slučajevima u roku tri dana) od dana od primitka rješenja. žalba se podnosi sudu koji je donio rješenje o ovrsi.

Zadržava li podnijeta žalba daljnju provedbu ovrhe?

Ne. Ovrha temeljem ovršne isprave provodi se bez obzira na podnesenu žalbu.

Kada se prijedlog za ovrhu podnosi javnom bilježniku?

Prijedlog za ovrhu se podnosi javnom bilježniku kada ovrhovoditelj raspolaže vjerodostojnom ispravom.

Kojem javnom bilježniku se podnosi prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave?

Prijedlog za ovrhu podnosi se javnom bilježniku prema ovrhovoditeljevom izboru.

Koji je pravni lijek na raspolaganju strankama protiv rješenja o ovrsi koje je donio javni bilježnik?

Protiv rješenja o ovrsi kojeg je donio javni bilježnik, stranka može podnijeti prigovor u roku osam dana od primitka rješenja. Prigovor se podnosi javnom bilježniku koji je donio rješenje o ovrsi.

Kakav je postupak javnog bilježnika nakon primitka prigovora na rješenje o ovrsi?

Radi donošenja rješenja o ovrsi javni bilježnik će cjelokupni spis dostaviti sudu, kojim će se rješenje o ovrsi staviti izvan snage. Nakon toga započinje parnični postupak u kojem će stranke moći iznositi svoje tvrdnje i predlagati dokaze.

Zadržava li prigovor protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika, daljnju provedbu ovrhe?

Da. Postupajući po ovršenikovom prigovoru, sud će rješenje o ovrsi staviti izvan snage u dijelu koji se odnosi na ovrhu a postupak će se nastaviti na sudu

Troškovi ovršnog postupka

Sudske pristojbe

U ovršnom postupku plaćaju se sudske pristojbe čija visina se određuje prema vrijednosti tražbine koja se prisilno ostvaruje.

Koji su ostali troškovi ovršnog postupka?

Ostali troškovi ovršnog postupka ovise o vrsti ovrhe koja se provodi, odnosno predmetima i sredstvima ovrhe. Primjerice, kod ovrhe na pokretninama, ovrhovoditelj mora prethodno platiti trošak izlaska sudskog ovršitelja radi pljenidbe ovršenikovih pokretnina.
Troškove ovršnog postupka prethodno snosi ovrhovoditelj, a konačno ih namiruje ovršenik, zajedno s tražbinom koja se prisilno ostvaruje u ovršnom postupku.

Što ako ovrhovoditelj prethodno ne plati troškove ovršnog postupka?

U tom slučaju sud obustavlja ovrhu.

Što ako ovršenik nema imovine na kojoj bi se mogla provesti ovrha?

Ovrha se obustavlja.

Kada je ovrha uspješno dovršena?

Ovrha je uspješno dovršena kada ovrhovoditelj u ovršnom postupku u cijelosti ostvari svoju tražbinu